Suvremeni tehnološki trendovi u domeni informatičkih i komunikacijskih tehnologija (ICT-u)

Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) uzbudljivo je i dinamično područje, koje je podložno stalnim inovacijama, evolucijom postojećih koncepata i tehnologija, ali i pojavom novih tehnologija te ponekad sasvim novih i neočekivanih načina upotrebe..

Europska organizacija za normizaciju u telekomunikacijama, radioemisijama i ostalim elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama  (ETSI) – je objavila 10 današnjih ključnih trendova ICT-a u svom izdanju od travnja 2021. godine, tzv. ETSI Radaru:

5G tehnologije

Umjetna inteligencija

Autonomne mreže

Kibernetička sigurnost

Distribuirani registri (knjige)

Ažuriranje podataka

Proširena realnost

Internet stvari

Kvantna računala

Autonomni sustavi

Više o ETSI Radaru

ŠTO JE 5G MREŽA (izv. Wikipedija)

5G je peta generacija mobilne mreže koja nasljeđuje 4G. Glavna razlika u odnosu na dosadašnju 4G tehnologiju je omogućavanje većih brzina prijenosa podataka – nova će 5G mreža biti brža za čak tisuću puta od 4G mreže.[1]

Time bi mobilna mreža nudila iste ili veće brzine prijenosa podataka kao i pružatelji žičnih internetskih usluga (ADSLVDSL ili kabelski internet), te se predviđa mogućnost većeg broja povezanih uređaja na ovoj mreži, tj. uz dosadašnje mobilne telefone predviđa se da će dio tzv. IoT uređaja rabiti tu mrežu.

5G mreža ostvaruje se realizacijom zahtjeva definiranih u de facto standardu odnosno skupu preporuka IMT-2020

 
KarakteristikaOpisZahtjev 5G mreže
Najveća brzina prema korisniku (downlink)Minimalna brzina koju tehnologija mora podržavati20 Gbit/s
Najveća brzina od korisnika (uplink)10 Gbit/s
Tipična brzina uporabe (downlink)Ostvarena brzina u velikim gradovima u 95 % vremena100 Mbit/s
Tipična brzina uporabe (uplink)50 Mbit/s
LatencijaUsporavanje paketa na radio mreži1-4 ms

 

Prethodne generacije mobilnih mreža su 1G, 2G, 3G i 4G.

  • Prva generacija – 1G (1980-te): prijenos analognog glasa.
  • Druga generacija – 2G (početak 1990-ih): prijenos digitalnog glasa (kompozitni CDMA u Kini i SAD-u i GSM u Hrvatskoj), poruka i podataka (standardi GPRS i EDGE) brzinom do 250Kbps.
  • Treća generacija – 3G (početak 2000-ih): prijenos mobilnih podataka brzinom do 3 Mbps (npr. CDMA2000 u SAD-u te UMTS i kasnije HSDPA u Hrvatskoj).
  • Treća polu-generacija – 3G+ (2005.): era mobilne širokopojasne mreže (WCDMA) teoretske brzine do 42Mbps. Većina mobilnih operatera pruža HSPA pristup brzine do 6 Mbps.
  • Četvrta generacija – 4G (2009.): prijenos podataka LTE standardom teoretske maks. brzine do 100Mbps. Koriste ga sve veće svjetske mreže.

5G standard je dizajniran s proširenim kapacitetom kako bi omogućio korisničko iskustvo nove generacije, osnažio nove modele razmještanja i pružio nove usluge.

Uz velike brzine, vrhunsku pouzdanost i zanemarivu latenciju (rad u prazno, prazni hod), 5G će proširiti mobilni ekosustav u nova područja. 5G će utjecati na svaku industriju, čineći sigurnijim prijevoz, zdravstvo na daljinu, preciznu poljoprivredu, digitaliziranu logistiku – i još mnogo toga [7]

Za sada nema dokaza o štetnom utjecaju 5G-mreže na ljudsko zdravlje,[6] te iako se pojavila poplava članaka i natpisa o štetnosti 5G mreža, najveći dio takvih informacija u pravilu dolaze iz, najblaže rečeno, opskurnih izvora, a i ona istraživanja koje potpisuju neki znanstvenici, za sada su na prilično klimavim nogama.[2]

UMJETNA INTELIGENCIJA (izv. wikipedija)

Umjetna inteligencija (UI) je naziv koji pridajemo svakom neživom sustavu koji pokazuje sposobnost snalaženja u novim situacijama (inteligenciju). Engleski naziv za umjetnu inteligenciju je Artificial Intelligence skraćeno AI.

Uobičajeno je da se to ime pridaje računalnim sustavima. Izraz se neosnovano primjenjuje i na robote, jer njihov sustav može, ali i ne mora nužno biti inteligentan.

Čovjek još nije u stanju proizvesti umjetnu inteligenciju koja bi se približila čovjekovoj te svjesno razumijevala i rješavala probleme. Mogućnost izrade svjesne umjetne inteligencije je za sada predmet filozofskih rasprava.

Svaku računalnu umjetnu inteligenciju namijenjenu rješavanju problema nazivamo ograničenom UI. Svi dosadašnji oblici umjetne inteligencije spadaju u tu skupinu jer su ograničeni na rješavanje samo određenih problema i nemaju vlastitu svijest niti razumijevanje.

Klasična polja umjetne inteligencije:

Umjetni život i evolucijsko računalstvo

Tipična područja primjene

  • Tražilice područja na internetu
  • Ekspertni sustavi. koji se koriste, npr. pri istraživnju naftnih bušotina, kontroli Marsovih robota ili medicinskoj dijagnozi
  • Strojno prevođenje, npr. Googlov prevoditelj
  • Prepoznavanje govora (Microsoftov Siri, Google Assistant-ov Cortana. Amazonov Alexa
  • Prepoznavanje lica (npr. FindFace)
  • Računalni programi za šah (npr. Deep Blue)
  • Robotika
  • Optičko prepoznavanje znakova (OCR programi) za pretvaranje teksta na slikama ili teksta pisanog na klasičnom pisaćem stroju u digitalni tekst.
  • Računalnie igre
  • … ima još

INTERNET STVARI (izv. Wikipedija)

Internet stvari (engl. Internet of things, (skraćeno IoT) označava povezivanje uređaja putem interneta. Predstavlja mrežnu infrastrukturu u kojoj fizičke i virtualne “stvari” svih vrsta komuniciraju i nevidljivo su integrirane.

Spajanje uređaja može biti bežično i daje nove mogućnosti za međusobnu interakciju, ne samo između različitih sustava nego donosi i nove mogućnosti njihove kontrole, te praćenje i pružanje naprednih usluga. Pojam je skovao Peter T. Lewis.

Internet stvari postaje veliki posao budućnosti. Prema nedavnoj Gartnerovoj analizi 15 posto kompanija već koristi IoT u svom poslovanju, najčešće logistici. Taj postotak brzo raste ovih godina.

Internet stvari omogućuje integraciju ogromne količine uređaja koji imaju ugrađene određene senzore koji više ili manje samostalno komuniciraju jedni s drugima i s raznim aplikacijama. To mogu biti, primjerice. hladnjaci, perilice, sustavi grijanja i hlađenja ili razni sigurnosni sustavi.

Unutar IoT-a ima tri načina komunikacije:
  • komunikacija stvari s ljudima
  • komunikacija između stvari
  • komunikacije između uređaja (engl. machine to machine, ili M2M).

Procjenjuje se da će se u bliskoj budućnosti povezati preko 200 milijardi uređaja. Vrijednost tržišta projicirana je na 80 milijarda dolara

AUTONOMNE MREŽE (izv. ETSI Technology Radar)

Tehnološko ubrzanje i evolucija je sada dosegla točku u kojoj je potreban revolucionaran pristup načinu upravljanja mrežama, što dovodi do uvođenje nove razine automatizacije i inteligencije u upravljanju  mrežama.i pružanju usluga. Dolazak inovativne tehnologije u domeni softverski definiranog umrežavanja i virtualizacije mrežne funkcije i sve veći zahtjevi za nevezanim IT mogućnostima, poput računalstva u oblaku i pohrane, kao i glavne nove mrežne tehnologije, poput 5G, omogućuju i poboljšavaju korisnike ICT-a ne samo razvijati svoje poslovanje, negp i razvijati novo.

Postojeće mreže čine složeni skup heterogenih uređaja koje se mora integrirati da pruže besprijekorne usluge. Do nedavno planiranje, provedba i upravljanje ove kombinacije usluga uglavnom se zasnivala na ručnim aktivnostima uz određenu automatizaciju. Ukratko, bez obzira na stupanj usavršavanja, prepoznaje se da se tim uslugama više ne može upravljati s pomoću takvih naslijeđenih pristupa. Novi zahtjevi trebaju transformaciju potpomognutu integracijom novih tehnologija, kao što su virtualizacija, buduće mobitelske tehnologije i umjetna inteligencija koje zajedno, kao i nova razina automatizacije i inteligencije u upravljanju i uslugama i mrežama pružaju skalabilne mehanizme za upravljanje sve većom složenošću.